Teško je pronaći osobu koja barem jednom nije posegnula za sitnom, slatkom grožđicom – bilo tijekom brzinskog međuobroka, školske užine ili kao dodatak domaćim kolačima. Ipak, dok su svi čuli da grožđice sadrže “puno šećera”, mnogi nisu sigurni što zapravo znače ti kalorijski podaci, niti koliko su grožđice bogate drugim hranjivim tvarima.
Grožđice sadrže otprilike 299 kcal na 100 grama, bogate su ugljikohidratima (oko 79 g/100 g), prirodnim šećerima, vlaknima, a također su izvor kalija, željeza i antioksidansa – što ih čini ukusnim, ali kaloričnim međuobrokom.
Nije sve tako crno-bijelo – zašto nekima grožđice pružaju energiju prije treninga, a drugima izazivaju pitanja o brzom nakupljanju kilograma? Slijede odgovori koji razotkrivaju mitove i istine o ovom malom voću.
Nährwerte
Neka vas malen izgled ne zavara – grožđice, iako male, kriju iznenađujuću nutritivnu gustoću. Zapravo, njihova energetska vrijednost potječe iz koncentriranih prirodnih šećera i niskog udjela vode koja nestaje tijekom sušenja.
Tablica nutritivnih vrijednosti grožđica (na 100 grama)
| Nährstoff | Menge |
|---|---|
| Energetska vrijednost (kcal) | 299 |
| Kohlenhydrate | 79 g |
- od toga šećeri | 59 g |
| Vlakna | 3,7 g |
| Proteini | 3,1 g |
| Masti | 0,5 g |
| Kalij | 749 mg |
| Željezo | 1,9 mg |
| Kalcij | 50 mg |
Ono što grožđice čini osobito zanimljivima su ugljikohidrati – gotovo 80 % mase. To znači da već mala porcija (20–30 g, što je otprilike jedna šaka) može brzo povisiti razinu energije, zbog čega ih sportaši često konzumiraju prije treninga ili natjecanja.
Ne smije se zanemariti niti bogatstvo minerala. Kalij pomaže održavanju ravnoteže tekućina u tijelu, dok je željezo važno za prijenos kisika u krvi. Vlakna u grožđicama mogu pridonijeti zdravlju probavnog sustava, dok mala količina proteina podržava obnavljanje tkiva, ali nije značajan izvor proteina u prehrani.
Važan je omjer: koliko god su grožđice izvor korisnih minerala i antioksidansa, radi visoke energetske vrijednosti treba ih konzumirati umjereno – pogotovo ako je cilj očuvanje tjelesne mase ili regulacija razine šećera u krvi.
Die besten Rezepte
Bez obzira konzumirate li ih same ili ih dodajete u jela, grožđice se prema istraživanjima hrane mladih najčešće nalaze u pekarskim proizvodima, zobenim kašama, voćnim salatama i domaćim energetskim pločicama. Osim slasnog okusa, njihova funkcija je – zbog ljepljive teksture i slatkoće – i povezivanje smjese ili obogaćivanje suhe hrane.
Evo nekoliko najzastupljenijih načina upotrebe među srednjoškolcima, prema anketi iz 2024.:
- Zobena kaša s grožđicama – zobene pahuljice skuhane u mlijeku ili vodi, uz žlicu grožđica (i eventualno malo cimeta), brzo postaju omiljen doručak jer pružaju energiju i zasitnost.
- Energetske pločice – kombinacija zobenih pahuljica, nasjeckanih orašastih plodova, meda i grožđica često je spas za užinu ili predtrenažni snack.
- Domaći kolači s grožđicama – biskvit, buhtle, orehnjača, pa čak i tradicionalna bakina pinca često ne mogu bez ove voćne komponente.
- Voćna salata ili smoothiji – zbog teksture, grožđice daju zanimljiv kontrast sočnom voću poput jabuka ili banana, a uz orašaste plodove čine hranjiv međuobrok.
Zanimljivost: kod pripreme recepata, grožđice se ponekad prije upotrebe namaču u toploj vodi ili čak malo soka od naranče da omekšaju i postanu sočnije.
Jedan od najpraktičnijih savjeta je upotreba grožđica u umjerenim količinama – već 15–20 grama (mala pregršt) dovoljno je za zaslađivanje cijele porcije doručka ili užine.
Svaki recept s grožđicama podrazumijeva i određeni kalorijski doprinos. Primjerice, u jednoj prosječnoj porciji zobene kaše s 20 g grožđica doda se oko 60 kcal, gotovo jednako kao mala čokoladica, no s višestruko više nutrijenata.