Malo tko se nije susreo s palentom na tanjuru, ali znate li zapravo što sve skriva ova zlatna žitarica? Nekima je palenta tek miris djetinjstva na stolu, drugima prava nutritivna zagonetka kada krenu vagati kalorije i ugljikohidrate.
Palenta je namirnica bogata složenim ugljikohidratima, niskokalorična, a 100 grama kuhane palente obično sadrži oko 70–90 kalorija, vrlo malo masti i gotovo bez šećera – što je čini idealnim izborom za uravnotežen obrok.
Dovoljno jednostavna za pripremu, a opet toliko slojevita kada je riječ o sastavu i utjecaju na zdravlje – vrijeme je za ozbiljan pogled na palentu. Naprijed, za svakoga tko traži jasne odgovore i praktične primjere.
Nutritivne vrijednosti
Na prvi pogled, palenta izgleda skromno, ali njezin sastav vrijedan je pažnje. Palenta se proizvodi od kukuruznog griza, što joj daje specifičan profil hranjivih tvari koji posebno cijene osobe koje prate unos glutena – jer palenta je prirodno bez glutena.
Budući da je ova tema često izvor nedoumica u školskoj prehrani, potrebno je potpuno razjasniti osnovne vrijednosti. Evo prikaza osnovnih nutritivnih činjenica:
| Nutrijent | Na 100 g kuhane palente |
|---|---|
| Energija | 70–90 kcal |
| Proteini | 1–2 g |
| Ugljikohidrati | 15–20 g |
| Šećeri | <0,5 g |
| Masti | 0,1–0,3 g |
| Vlakna | 0,5–1 g |
| Natrij | <5 mg |
Što se tiče makronutrijenata, palenta je očigledno bogata ugljikohidratima, dok su udjeli masti i proteina svedeni na minimum. To znači da pruža dugotrajan izvor energije bez suvišnih masnoća.
Kad se uspoređuje s drugim škrobnim prilozima poput kruha ili riže, primijetit će se da palenta ima usporediv kalorijski sadržaj, ali često manje natrija i masti – zbog načina pripreme koja ne zahtijeva dodavanje ulja niti maslaca.
Još jedna bitna stvar za učenike s posebnim prehrambenim potrebama: budući da sadrži malo šećera ali dosta složenih ugljikohidrata, pogoduju stabilnijem održavanju razine šećera u krvi.
Vitamina nema u izobilju, ali palenta može sadržavati male količine vitamina B-skupine (npr. tiamin, niacin) te nešto minerala poput magnezija i željeza, ovisno o vrsti griza. U školskim jelovnicima često se kombinira s mliječnim proizvodima ili povrćem, čime se povećava ukupna hranjiva vrijednost obroka.
Najbolji recepti
Priprema palente često budi uspomene na toplinu domaćeg ručka, ali njezina jednostavnost zapravo skriva mnoštvo kreativnih mogućnosti. U školama se najčešće priprema kao brz i hranjiv prilog, ali postoji nekoliko varijacija koje je korisno znati.
Jedan od najklasičnijih recepata za pripremu palente:
- U lonac se ulije 1 litra vode i prstohvat soli.
- Kada voda zavrije, lagano se u nju uz stalno miješanje dodaje 250 g kukuruznog griza.
- Kuhajte na laganoj vatri oko 5 minuta, neprestano miješajući dok se ne zgusne.
Rezultat: kremasta, sjajno žuta palenta koja se može poslužiti uz mlijeko, jogurt, sir ili umake od povrća. Posebno je popularno dodavanje žlice maslaca ili kiselog vrhnja, iako time blago raste broj kalorija.
Za one koji vole lagane varijante, palentu je moguće napraviti i s vodom bez dodataka, ili je ostaviti da se ohladi pa narezati na ploške i lagano zapeći na tavi ili u pećnici.
Zanimljiva alternativa – pripremiti polentu “na žaru” (gril verzija): rashlađena palenta nareže se na manje komade, premaže maslinovim uljem i kratko zapeče u pećnici ili na grill tavi. Takva verzija idealna je za obrok “za van” ili kao zanimljiv međuobrok koji učenici mogu ponijeti u školu bez bojazni hoće li izgubiti okus i teksturu.
Tko želi dodatni izvor proteina i kalcija, palentu može obogatiti usitnjenim sirom ili kombinirati sa pirjanim povrćem poput špinata, tikvica, pa čak i gljiva. Palenta je baza koja se lako prilagođava, a svatko može naći svoju omiljenu kombinaciju okusa s minimalnim utjecajem na ukupni unos kalorija.